peradarstvo-matošević

18.08.2010., srijeda

peradarstvo

Peradarstvo je jedno veliko vrelo dobrih i visokih prihoda,ako se ono proizvodi po najnovijim metodama uzgoja.Danas je peradarstvo vrlo rentabilno,osobito s novim pasminama,koje daju znatno veću proizvodnju bilo u jajima, mesu ili perju.Peradarstvo se tek u novije vrijeme počelo i na selu pridizati i ima opravdane nade,ako se uvedu nove pasmine sa znatno,većom proizvodnjom, da će naše peradartvo znatno uznapredovati.
Dakako da treba perad propisno uzgajati, dobro hraniti i njegovati i dati joj dobru nastambu,u kojoj će se osječati znatno bolje.

Važnost i korist peradi

Perad su udomaćene ptice.Među perad ubrajamo u prvom redu kokoš,puru,gusku,patku,biserku ili perlinku i donekle prepelice.Čovjek ove pripitomljene životinje drži zbog njihove prizvodnje,koja se sastoji od jaja, mesa, i perja.Od svih ovih pripitomljenih ptica svakako je najvažnija kokoš, koju nalazimo u svakom gospodarstvu, u većem ili manjem broju.Njen osnovni proizvod su jaja i meso, dok joj je perje slabije kvalitete.Tako joj godišnja prosjećna nesivost iznosi oko 80 jaja.
J a j e predstavja vrijedan produkt za prehranu ljudi.Ono sadrži visokovrijedne bjelančevine, kojih nema dovoljno u prosječnoj prehrani naroda.Naš je zadatak, da u peradarstvu poduzmemo sve mjere,da bismo povisili broj jaja na jednog stanovnika.
Perad je dobar proizvođač kvalitetnog m e s a .U mladosti brzo rastu, te brzo podesterostruće svoju početnu težinu.Dobro iskorištavaju hranu, te za 1kg prirasta treba 3-4 kg kvalitetne hrane.
Guska osobito, a donekle i patka osim toga daje i kvalitetno p e r j e, a naročito p a h u lj i c u, koja nalazi svoju primjenu i kozmetici, pravljenju razne tople odječe, pokrivača itd.
Perad, osim toga, daje vrlo kvalitetan, dušikom i ostalim mineraalnim tvarima, bogati gnoj, koji se upotrebljava naročito za intezivne kulture. Od jedne se kokoši godišnje dobije oko 5 kg gnoja,od guske 11kg a patke oko 8kg.

Pasmine peradi

Svojim gajačkim radom, čovjek je od prvobitne pripitomljene peradi uzgojio niz pasmina, koje se međusobno razlikuju po veličini, obliku tijela, osobito po boji.Od peradi čovjek je uzgojio najviše pasmina kokoši.

KOKOŠ

Sve vrste kokoši mogu se podijeliti na nekoliko međusobno različitih grupa.To su nesilice,tovne kokoši,kokoši kombiniranih svojstava,i ukrasne kokoši.Za nas su važne kokoši,koje se ubrajaju u prve tri grupe, dok ostale nemaju nikakvu gospodarsku vrijednost.

N e s i l i c e
U tu grupu kokoši ubrajaju se one,kojih je osnovna karakteristika razmjerno velika proizvodnja jaja, a mala težina.
To su kokoši male težine,položenog trupa i velike kreste, koja kod kokoši obično visi na jednu stranu glave.Imaju lepezast i prilićno velik rep,dobro razvijena repna pera,tako da ,s obzirom na malu težinu mogu da prelete veče udaljenosti i ograde.Pijetao ima veliku uspravnu krijestu, lisnatog jako nazubljenog oblika,velika srpasta pera u repu,te ponosno držanje. Boja im je različita.Vrlo su živahna temperamenta, te im treba velika površina za kretanje i traženje hrane.Snesu godišnje oko 180-200 jaja, a ako selekcioniramo na nesivost mogu snijeti mnogo više.
U tu se grupu ubraja b i j e l a t a l i j a n s k a k o k o š i l e g h o r n. Leghorn je u Americi selekcijom usavršena bijela liverneška kokoš.
Kokoška i pijetao su posve bijele boje,žutih nogu.Može biti i druge boje, premda je najčešća bijela. To je najbolja nesilica.Naročito sposobna za intezivni uzgoj na farmama.Snese godišnje oko 200 jaja, teških oko 60 grama, izrazito bijele ljuske.Za seljački uzgoj nije pogodna,zbog male težine,lakog preletanja ograda,pa čini oštetu u vrtovima.
T a l i j a n s k a j e r e b i č a s t a k o k o š
Slična je mnogo leghornu po obliku tijela, ali boje je zapravo kao divlja kokoš.Ta boja se zapravo naziva jarebičasta,iako nema baš neke sličnosti s jarebicom. Glava kokoši je crnkaste boje sa zlatnom nijansomna stranama i zatiljku.Vrat je iste boje kao i glava samo svjetlije nijanse. Perje leđa i ramena su svjetlosive boje sa zlatnim krajevima.Ten je tamniji nego na vratu i prsima. Ljetna pera su crnosmeđe boje sa svijetlih krajeva. Repna pera su tamna a dva najviša repna pera su na krajevima svijetlosmeđe boje. Perje na prsima je pastrvaste boje, a svako pero ima na kraju bjelkastoružičasti obrod. Kod nje je kao i kod svih pasmina tkz. divlje boje, naročito izražen spolni demorfizam,tj. ako je kokoš gore opisane boje, pijetao je sasvim druge boje. Pijetao ima zlatni vrat, crveno-zlatno leđno perje i zlatno pokrilje. Prsa, trbuh i krilna pera su crne boje s metalnim preljevom. Snese oko 180 jaja, težine 60 grama bijele ljuske.

Kokoši za meso

Njihova je zajednička karakteristika maja proizvodnja jaja,80-100 kom, a i manje,ali daju mnogo kvalitetnog mesa. Kod njih možemo razlikovati dvije podgrupe. Jedne se odlikuju velikom količinom mesa, a druge kvalitetnim mesom.U prvu skupinu ubrajaju se azijske kokoši a u drugu francuske i engleske kokoši. Po boji i obliku ima ih raznih tipova. Svima im je zajednička karakteristika miran, flegmatičan temperament. Od azijskih koka poznatiji su Cochinchina i Brama. od francuskih Houdan,Crvene.coeur, a od engleskih Dorking i tovni tip Susexa.Neću ih potanje opisivati jer za naše uslove nemaju veče značenje.

Kokoši kombiniranog uzgoja

Za naše uvjete svakako je najvažnija skupina kokoša.To je grupa kokoša koja uz dovoljno kvalitetnog mesa daje i znatnu količinu jaja. Zajednička im je karakteristika prilično mala, obična kresta kod kokoši, a veča listata, izrazito nazubljena krijesta kod pijetlova. Trup im je elipsastog ili ovalnog oblika. Rep kratak, a krilna pera nedovoljno razvijena.Težina ima se kreče od 2,5-3,5 kg za kokoši i 3-4 i više kg za pijetlove. Ne mogu mnogo letjeti. Srednje su živahnog temperamenta;njihova su kretanja znatno manja,nego kod nesilica. Prosječno snesu 160-180 jaja,premda se pravom selekcijom mogu postiči i veča nesivost. Jaja su obično obojena i teška su od 55-65 grama. Noge su im srednje dužine,snažne i različito obojene.
Š t a j e r s k o -z a g o r s k a k o k o š
To je selekcijom uzgojena domača živičarka.Mogli bismo je ubrojiti i u grupu nesilica, ali po njenomobliku i proizvodnim svojstvima, pripada više u ovu skupinu.Po boji je slična talijanskoj jarebičastoj kokoši. Postojiizrazita razlika u boji pijetlova i kokoši. Razlika je u nešto ktračim nogama koje su kod štajerke bijelo mesnate boje, u kukmici koju ima štajerka na glavi i veličina kreste.Kod štajerke je kresta mala i smežgurana.Vrlo je pogodna za naše uvjete.
P l i m o u n t h -R o c k s je bila ranije kod nas dosta raširena.Pero joj je uzdužno svijetlosivo, crno prugasto, pa je naš narod naziva grahorastom.Naročito je cijenjena kokoš s jakouskim poprečnim prugama. Nesivost joj je nešto slabija.
S u s s e x je engleska bijela kokoš sa crnim oznakama na vratu i repnom peru . Ima ih dva tipa,jedan je izrazito tovni a drugi su nesilice. Ima bijele noge i vrlo kvalitetno meso.
O r p i n g t o n
To je nešto teža kokoš iz ove grupe, te je na prelasku k tovnim pasminama.Međutim uz pravilnu selekciju može se postiči i velika nesivost.Javlja se obićno u sivoj i crnoj boji.


PURE

Pura je najkasnije pripitomljena ptica.Njeno je porijeklo iz sjeverne Amerike. Postoji nekoliko pasmina ,koje se međusobno razlikuju po boji i veličini.Naša domača pura poznata je po kvalitetnom mesu,a budući da nije prevelika mnogo se traži na vanjskom tržištu.Poznati su američki broncasti puran,virginijski bijeli puran.

PATKE

Patke možemo podijeliti po proizvodnim svojstvima na tri skupine:patke nesilice,patke za meso i patke kombiniranih svojstava.
N e s i l i c e su lagane patke, uspravnog stava. Sposobne su da traže hranu na velikim površinama.Snesu i do 200 jaja,težine oko 80 grama. Tu pripadaju I n d i j s k e t r k a č i c e, K a k i C a m p e l l patka koja je poznatija kao rekorder u nesenju jaja.
T o v n e p a t k e su izrazito za meso,brzog rasta i velike težine. Nesivost im je izrazito niska. Karakterističan im je horizontalno položeni trup.Ovamo se ubraja francuska R o u e n s k a p a t k a i b i j e l a p e k i n g p a t k a s poluuspravnim stavom.
P a t k e k o m b i n i r a n i h s v o j s t a v a
Karakteristika im je razmjerno dobra produkcija jaja,brzi rast i prilična težina.U tu grupu ubrajaju se žuta O r p i n g t o n patka, zatim naša d o m a č a p a t k a kojoj treba popraviti produktivna svojstva.

GUSKE

Od gusaka kod nas je rasprostranjena naša d o m a č a g u s k a koja se javlja u sivoj i bijeloj boji.Zbog perja poželjnija je u bijeloj bojo.
E n d e n s k a guska je največa guska bijelog perja. Daje mnogo mesa i kvalitetno bijelo perje.Karakteristične su za nju torbe na trbuhu, koje se spuštaju do same zemlje. Nalik njoj je i p o m e r a n s k a guska.
T u l a š k a guska ima smeđesivu boju perja,velike težine s vrećama ispod kljuna i na trbuhu među nogama. Kad se šopa daje velika jetra pa je zbog toga cijenjena u francuskoj.


DRŽANJE PERADI

U držanju peradi primjenjuju se uglavnom dva načina.To je ekstenzivni i intenzivni način,te kombinacija ovih dvaju načina.

E k s t e z i v a n način držanja peradi

Za ekstezivan način peradarstva značajno je, da se perad pušta, da se slobodno kreće da traži hranu po velikim obično ne ograđenim ispustima, dok držaoc daje manju ili veču količinu potrebne hrane.
Na ovaj način se bave naši seljački peradari,kod kojih je peradarstvo sporedna grana privrede. Peradi se redovito i ne posvečuje pažnja, ne grade se za nju posebne nastambe,a hranidba je najčešče neredovita i nepotpuna.Pod takvim je prilikama produkcija malena,iako nije skupa, a razvoju peradarstva postavljene su uske granice.
Ekstezivan način držanja peradi može se primjeniti i u smišljeno vođenom naprednom peradarstvu, gdje za to postoje povoljni uvjeti, i gdje postoje raspoložive površine. Takav način držanja je pogodan za uzgojna jata i odgajanje rasplodne peradi, jer je najzdraviji. Na površini od 1ha može se držati 250 koka.

P o l u i n t e z i v n o držanje

Pod takvim držanjem podrazumjevamo takav uzgoj, kod kojeg se peradi dopušta kretanje u ograđen prostor.Po tom grade se manji peradnjaci, a oko njega se osigura dovoljan prostor za ispust.Ako se po ovom sistemu grade vrlo veliki peradnjaci, onda je teško osigurati dovoljno velik prostor za ispust.....

16.08.2010., ponedjeljak

peradarstvo-matošević

Bavimo se uzgojem domačih (krizanih) koka,kukmastih koka,hrvatskih patuljastih koka (đurek i katica) guski,te kunića.

Također se bavimo prodajom svježih domačih jaja,te prodajom piliča svih uzrasta i koka svih starosti.

Na našem blogu moči će te nači sve vezano za uzgoj i držanje peradi i kunića.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se